Aktuelnosti

Zlatna mistrija

Na južnim padinama Fruške gore, severozapadno od Vrdnika, skriven u kotlini, uvučen u planinski masiv, nalazi se Vrdnički zamak, jedan je od retkih sačuvanih srednjovekovnih spomenika na području Vojvodine.

Utvrđen za spomenik kulture 1949, a kategorisan kao kulturno dobro od velikog značaja 1991. godine, ovaj zamak je, sudeći po prostornom konceptu, arhitekturi i načinu gradnje izgrađen krajem 13, početkom 14. veka. Čine ga vidljivi ostaci južnog i delovi istočnog i zapadnog bedema, istočna kula u bedemu kod ulaza i branič kula u zapadnom delu utvrđenja. Izolovan, često nedostupan, bivao je prekriven rastinjem koje je razaralo njegove zidine.

2013. i 2014. godine Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture raščistio je teren, stručnjaci Zavoda obavili su prva snimanja, a krajem 2015. otpočeta su arheološka i arhitektonska istraživanja i izrada dokumentacije. Pored primarnih ispitivanja, proučavanja i tehničke zaštite, postojala je i potreba za stvaranjem uslova kako bi utvrđenje ostvarilo upotrebnu vrednost. Paralelno su vršena arheološka iskopavanja i istraživanja i arhitektonska sanacija, konzervacija i zaštita zidanih struktura. Tokom vremena prezidani su nestabilni delovi krune zidina, pukotine injektirane, zidine bedema konzervirane, a ulazna četvrtasta kula očišćena, otkopana, konzervirana i prezentovana. Postavljeno je čelično stepenište sa spoljne strane branič kule i omogućen je pristup i pogled unutar kule.

Arheološkim iskopavanjima rukovodila je Ivana Pašić, arheolog-konzervator, a arhitekta-konzervator Jelena Filipović dobitnik je Zlatne misterije Društva konzervatora Srbije, Sekcije arhitekata za Projekat prethodnih istraživanja i radova na sanaciji, konzervaciji i zaštiti zidanih struktura Vrdničke kule.

U 2026. godini preduzeće se radovi na tekućem održavanju i preventivnoj zaštiti zamka.
Fotografija : Arhiva PZZZSK, Petar Topić i Marija Erdelji