{"id":4109,"date":"2023-08-24T14:13:20","date_gmt":"2023-08-24T14:13:20","guid":{"rendered":"https:\/\/pzzzsk.rs\/izdavastvo\/"},"modified":"2025-07-26T09:01:21","modified_gmt":"2025-07-26T09:01:21","slug":"izdavastvo","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/pzzzsk.rs\/sr-latn\/izdavastvo\/","title":{"rendered":"Izdava\u0161tvo"},"content":{"rendered":"

\u201eGra\u0111a za prou\u010davanje spomenika kulture Vojvodine\u201c<\/h2>\n

Po\u010detak rada na bogatoj izdava\u010dkoj delatnosti Pokrajinskog zavoda za za\u0161titu spomenika kulture, kao va\u017enog dela na\u0161e delatnost, vezuje se za 1957. godinu i pokretanje nau\u010dno-stru\u010dnog \u010dasopisa pod nazivom \u201eGra\u0111a za prou\u010davanje spomenika kulture Vojvodine\u201c. Ovaj godi\u0161njak, nastao iz potrebe da se na jednom mestu prikupe i od zaborava sa\u010duvaju istra\u017eiva\u010dki prilozi i konzervatorski prikazi radova na spomeni\u010dkom fondu, u\u010dinio je pristupa\u010dnim javnosti vredan materijal za prou\u010davanje dobara sa spomeni\u010dkim svojstvima i omogu\u0107io nau\u010dnim radnicima da ga dalje obra\u0111uju.<\/p>\n

Publikacija i danas ima karakter izvorne \u201eGra\u0111e\u201c sa istorijskim \u010dinjenicama, tehni\u010dkom i foto-dokumentacijom, a koncept sa poglavljima iz oblasti arheologije, arhitekture, slikarstva i primenjene umetnosti, knji\u017eno-arhivskog materijala, istorije, etnologije, konzervacije spomenika, dokumentacije i pravne za\u0161tite nije se menjao, ali je dopunjen i prilago\u0111en duhu vremena. Vremenom su uvedene i nove rubrike: multidisciplinarni pristup u za\u0161titi kulturnih dobara, prikazi, industrijsko i tehni\u010dko nasle\u0111e, te me\u0111unarodna saradnja u oblasti za\u0161tite kulturnih dobara.<\/p>\n

\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"<\/p>\n

Monografije<\/h2>\n

Prvo monografsko izdanje, nastalo kao rezultat rada zavodskih stru\u010dnjaka, bila je publikacija \u201eFru\u0161kogorski manastiri\u201d, istori\u010dara umetnosti Olivere Milanovi\u0107 Jovi\u0107 i Petra Momirovi\u0107a. Knjiga je \u0161tampana 1963. godine, u skromnom \u201ed\u017eepnom\u201c formatu i crno-belom koloritu.<\/p>\n

U potonjim godinama bi\u0107e pod okriljem Zavoda publikovano vi\u0161e od 50 monografskih publikacija, koje pokrivaju razli\u010dito kulturno nasle\u0111e, od arheologije do arhitekture, sve sa idejom da se \u0161to vi\u0161e onoga \u010dime Vojvodina mo\u017ee da se podi\u010di publicisti\u010dki pokrije i predstavi ne samo kulturnoj javnosti u Srbiji, ve\u0107 i onoj evropskoj i svetskoj. U tom cilju sve vi\u0161e zavodskih izdanja \u0161tampa se, ne samo sa sa\u017eetkom na engleskom ili nema\u010dkom jeziku, ve\u0107 u potpunosti dvojezi\u010dno. Osim bogatog spomeni\u010dkog nasle\u0111a na teritoriji Vojvodine, kroz monografske publikacije obra\u0111ene su i teme koje se odnose na srpsko nasle\u0111e van matice, na \u010dijoj su za\u0161titi u\u010destvovali stru\u010dni timovi Zavoda.<\/p>\n

2021. godine, u godini kada je obele\u017eio sedam decenija postojanja, Zavod je objavio i kultnu studiju akademika Dejana Medakovi\u0107a (1922 – 2008) \u201eSrpski slikari XVIII – XX veka; Likovi i dela\u201d, jednu od onih temeljnih knjiga nacionalne kulture, koja se prvi put pojavila 1968. pod okriljem Matice srpske. Ovoga puta, publikovana u saradnji sa novosadskim \u201ePrometejem\u201d, izdata je u potpuno novom ruhu, jer je ne samo oboga\u0107ena vrhunskim reprodukcijama, nego je i izvorni tekst svojevremeno sam autor korigovao i dopunio.<\/p>\n

\n
\n

\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"<\/p>\n<\/div>\n

\n

Arheolo\u0161ka topografija op\u0161tine Novi Kne\u017eevac<\/h3>\n

Urednik: Stanko Trifunovi\u0107
\nSerija monografija \u201eArheolo\u0161ka topografija Banata\u201c tom 1
\nVrsta gra\u0111e: stru\u010dna monografija. Jezik: srpski. Godina: 2012
\nIzdava\u010di: Muzej Vojvodine, Pokrajinski zavod za za\u0161titu spomenika kulture, 2012
\nFizi\u010dki opis: 377 str, ilustr. u boji ; 31 cm <\/span><\/p>\n

Ideja o pravljenju arheolo\u0161ke karte Srbije, u okviru toga i arheolo\u0161ke karte Vojvodine, postojala je do sredine devedesetih godina pro\u0161log veka pod okriljem SANU. Na \u017ealost ovaj projekat nije iznedrio konkretan rezultat, tako da Srbija danas nema arheolo\u0161ku mapu. Podstaknuti nepostojanjem celovite slike bilo koje arheolo\u0161ke pojave ili epohe, a u cilju bolje za\u0161tite arheolo\u0161kih nalazi\u0161ta, Muzej Vojvodine i Pokrajinski zavod za za\u0161titu spomenika kulture odlu\u010dili su da daju novi doprinos arheolo\u0161koj topografiji Srbije, na prostoru Vojvodine.<\/p>\n

Projekti sistematskih arheolo\u0161kih rekognosciranja Banata zapo\u010deli su 2004. godine Muzej Vojvodine i Pokrajinski zavod za za\u0161titu spomenika kulture. Kolegama iz ovih ustanova priklju\u010dile su se kolege iz Narodnog muzeja u Pan\u010devu, sa Filozofskog fakulteta i Arheolo\u0161kog instituta u Beogradu.<\/p>\n

Terenski deo posla po\u010deo je na teritoriji op\u0161tine Novi Kne\u017eevac, gde je konstatovano 314 arheolo\u0161kih nalazi\u0161ta iz razli\u010ditih epoha. Glavni deo knjige \u010dini katalog lokaliteta, a mnografija je opremljena sa vi\u0161e od 650 ilustracija (karte, fotografije, table i tabele).<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n

\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"<\/p>\n<\/div>\n

\n

Arheolo\u0161ka topografija op\u0161tine \u010coka<\/h3>\n

Autori: Stanko Trifunovi\u0107 … [i dr.]]
\nZbirka monografija: Arheolo\u0161ka topografija Banata
\nIzdava\u010di: Muzej Vojvodine, Pokrajinski zavod za za\u0161titu spomenika kulture, 2016
\nFizi\u010dki opis: 381 str, ilustr. u bojama ; 31 cm<\/span><\/p>\n

Drugi tom monografije Arheolo\u0161ka topografija Banata zadr\u017eao je koncepciju prethodnog, a prikazuje vi\u0161e od 270 lokaliteta u sedam katastarskih op\u0161tina. Arheolo\u0161ka nalazi\u0161ta, kao i nalazi koji poti\u010du sa njih, predstavljeni su na vi\u0161e od 660 ilistracija. Metodologija rada na terenu kao, i prilikom obrade nalaza, ostala je ista. Ona se u potpunosti oslanja na tehni\u010dke mogu\u0107nosti koje koristimo, kao i na norme Saveta Evrope koje je na\u0161 tim usvojio i razvio jo\u0161 na po\u010detku samog projekta \u201eArheolo\u0161ka topografija Banata\u201c.<\/p>\n

Ova istra\u017eivanja imaju obele\u017eja fundamentalnih arheolo\u0161kih istra\u017eivanja. Osnovna su po tome \u0161to se odvijaju po ustanovljenom sistemu, \u0161to su sveobuhvatna, a ne nasumi\u010dna i \u0161to kao takva \u010dine vi\u0161estruko pro\u0161irenu bazu u odnosu na dosada\u0161nja saznanja, spremnu za nadogradnju ostalih oblika istra\u017eivanja u arheologiji.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n

\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"<\/p>\n<\/div>\n

\n

Arheolo\u0161ka topografija podru\u010dja grada Kikinde 1<\/h3>\n

Ivana Pa\u0161i\u0107, Vojislav \u0110or\u0111evi\u0107 i dr.
\nSerija monografija: Arheolo\u0161ka topografija Banata, tom 3
\nIzdava\u010di: Muzej Vojvodine, Pokrajinski zavod za za\u0161titu spomenika kulture, 2020
\nFizi\u010dki opis: 439 str. : ilustr. ; 30 cm<\/span><\/p>\n

Zadr\u017eavaju\u0107i u potpunosti uspostavljenu koncepciju, oformljenu u prethodne dve monografije, za op\u0161tine Novi Kne\u017eevac i \u010coka, ova knjiga u ne\u0161to ve\u0107em obimu nego prethodne prikazuje vi\u0161e od 240 arheolo\u0161kih nalazi\u0161ta u tri katastarske op\u0161tine. Nalazi\u0161ta su predstavljena na 950 ilustracija. Kroz projekat Arheolo\u0161ka topografija Banata digitalizacija arheolo\u0161kog nasle\u0111a sprovodi se od samog po\u010detka 2004. godine, kao podrazumevana i imanentna, \u0161to danas postaje trend u celom dru\u0161tvu.<\/p>\n

Ovaj posao na teritoriji Banata ne\u0107e zavr\u0161iti generacije koje su ga zapo\u010dele. Sve manje i povr\u0161nije uklju\u010divanje mladih arheologa u terenska istra\u017eivanja stvara zabrinutost za njihovu budu\u0107nost. Pitanje je da li \u0107e par hiljada evidentiranih nalazi\u0161ta u Banatu i nekoliko monografija o tome ostati samo spomenik svesti i truda jedne manje grupe arheologa ili \u0107e taj rezultat doprineti stvaranju trajne i \u017eive svesti i daljeg rada na za\u0161titi arheolo\u0161kog kulturnog nasle\u0111a, na ovakav na\u010din.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n

\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"<\/p>\n<\/div>\n

\n

Episkopski presto u srpskim zemljama : od IX do XVIII veka 1<\/h3>\n

The episcopal throne in Serbian lands from the IX to the XVIII century 1<\/h3>\n

Autor: Milan Radujko
\nVrsta gra\u0111e: stru\u010dna monografija
\nIzdava\u010di: Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Institut za istoriju umetnosti : Pravoslavni bogoslovski fakultet, Institut za teolo\u0161ka istra\u017eivanja : Muzej srpske pravoslavne crkve Pokrajinski zavod za za\u0161titu spomenika kulture, 2020

\nFizi\u010dki opis: 476 str. : ilustr. ; 31 cm<\/span><\/p>\n

Izdata 2020. godine, ova stru\u010dna monografija Milana Radujka, na preporuku Muzeja SPC i Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta uvr\u0161tena je u niz knjiga i manifestacija kojom Srpska pravoslavna crkva obele\u017eaba osamstogodi\u0161njicu autokefanosti. U dva toma, na ukupno 961 strani, sa bogatim ilustarcijama, publikacija pru\u017ea uvid u episkopski presto u srpskim zemljama, a za krajnji cilj ima pogled na ulogu insignije, rituala i slike u oli\u010davanju vlasti prvojerarha.<\/p>\n

Izu\u010davaju\u0107i srpsku umetnost nazna\u010dene epohe, autor predstavlja najva\u017enija dela i najkrupnije pojave vezane za slu\u017ebeno sedi\u0161te crkvenog poglavara, koje postoje\u0107a literatura nije uzimala u obzir. Interdisciplinarni pristup posmatranja insignije vlasti, usredsre\u0111ivanje na najzahtevnija pitanja, na funkciju i simboliku prestola, na odnos prestone slike i insignije i na prijam u\u010denja o vlasti u pisanim i likovnim izvorima vezanim za insigniju, fokusiranost autora na glavne oznake episkopskog dostojanstva, obele\u017eavaju ovu knjigu izdatu od strane Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Instituta za istoriju umetnosti, Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta, Instituta za teolo\u0161ka istra\u017eivanja, Muzeja srpske pravoslavne crkve i Pokrajinskog zavoda za za\u0161titu spomenika kulture, Petrovaradin.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n

\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"<\/p>\n<\/div>\n

\n

Srpski slikari XVIII-XX veka : likovi i dela<\/h3>\n

Autor: Dejan Medakovi\u0107
\nIzdava\u010di: Pokrajinski zavod za za\u0161titu spomenika kulture, Prometej, 2021<\/span> <\/p>\n

\u201eNisam prorok ali mi se \u010dini da Medakovi\u0107evi slikari ne\u0107e lako ostariti\u201c<\/i>
\n–Akademik Svetozar Radoji\u010di\u0107<\/p>\n

Prvi put objavljena u izdanju Matice srpske 1968. godine, ova publikacija spada u temeljne knjige nacionalne kulture koja je do\u017eivela veliko priznanje stru\u010dne javnosti i koja je vi\u0161e od pola veka procenjivana kao delo neprolazne vrednosti. Dejan Medakovi\u0107 je u ovoj vanrednoj nau\u010dnoj sintezi prona\u0161ao izuzetan put kako da pove\u017ee istoriju li\u010dnosti i stila, koriste\u0107i svoje ogromno znanje i ljubav prema umetnicima \u010diji je lik i delo obra\u0111ivao. Sabiraju\u0107i i ocenjuju\u0107i njihove stvarne zasluge za razvoj srpskog slikarstva, autor jr donosio zaklju\u010dke na osnovu sagledavanja celokupnog razvoja na\u0161e likovne umetnosti 18. i 19. veka, stvoriv\u0161i tako celovitu sliku slikarskog perioda kojim se u delu bavio, na jedan poseban, zanimljiv i samo njemu svojstven na\u010din.<\/p>\n

1994. godine Medakovi\u0107evo delo ponovo je objavila Prosveta, ali u malom formatu, na svega 260 strana.<\/p>\n

Nakon 15 godina duge pripreme, 2021. godine iza\u0161lo je iz \u0161tampe ovo izdanje, nastalo u saradnji samog autora sa Izdava\u010dkom ku\u0107om Prometej i Pokrajinskim zavodom za za\u0161titu spomenika kulture, uz zna\u010dajnu stru\u010dnu pomo\u0107 koleginica i kolega iz Narodnog muzeja u Beogradu, Galerije Matice srpske u Novom Sadu i nekolicine kolekcionara koji su ustupili reprodukcije slika iz li\u010dnih kolekcija.<\/p>\n

Savremena fotografija doprinosi novoj lepoti ovog, u svemu kapitalnog dela. Dok je ilustrovani deo knjige znatno oboga\u0107en, tekst je u celosti onakav kakvog ga je autor predao.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n

\"\"\"\"\"\"\"\"<\/p>\n<\/div>\n

\n

Ara\u010da i srednjovekovno Potisje \u03a0\u03ac\u03d1\u03b9\u03c3\u03bf\u03c2 Banata \u03a4\u03b9\u03bc\u03ae\u03c3\u03b7\u03c2<\/h3>\n

Autor: Neboj\u0161a Stanojev
\nIzdava\u010d: Pokrajinski zavod za za\u0161titu spomenika kulture, 2022

\nFizi\u010dki opis: 280 str. : ilustr. ; 30 cm<\/span><\/p>\n

Da li je terakot plastika Ba\u010da od pe\u010dene zemlje, koju imaju jo\u0161 neki utvr\u0111eni gradovi srednjovekovne Ugarske, \u010dije paralele mo\u017eemo na\u0107i u palatama severne Italije i \u0161ire, na prostorima zapadne i delom severne Evrope, u stvari prete\u010da te saradnje koju promovi\u0161e Evropa? Ili, pak, brojne pe\u0107i sa likovima kraljeva i figurama vitezova na prostoru srednje i zapadne Evrope? Ili dana\u0161nja velika zainteresovanost ma\u0111arske stru\u010dne javnosti za Ba\u010d? Ili svi ti elementi zajedno \u010dine Ba\u010d jednim od potencijalnih mostova me\u0111unarodnih kulturnih odnosa?<\/i><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n

\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"<\/p>\n<\/div>\n

\n

Barok kod Srba<\/h3>\n

Autor: Dejan Medakovi\u0107
\nIdava\u010di: IK Prometej, Pokrajinski zavod za za\u0161titu spomenika kulture
\nPetrovaradin, 2022.
\nVrsta gra\u0111e: nau\u010dna monografija
\nFizi\u010dki opis: 810 str. : ilustr. ; 25 cm<\/span><\/p>\n

Knjiga \u201eBarok kod Srba\u201c predstavlja kapitalno delo, koje je plod 40 godina dugog istra\u017eiva\u010dkog rada autora vezanog za ovu tematiku. U pitanju je trilogija koja obuhvata knjige Putevi srpskog baroka (1971), Tragom srpskog baroka (1976) i Barok kod Srba (1988), \u0161tampana u bogatoj grafi\u010dkoj opremi.<\/p>\n

Kroz pri\u010du o umetnosti ovo delo osvetljava najbitnije duhovne prilike u kojima se obreo srpski narod u 18. veku, bave\u0107i se problemima sopstvenog duhovnog jedinstva, uz trud da uhvati korak i sa vertikalom evropskog duha.<\/p>\n

Barok kod Srba simboli\u010dki je zaokru\u017eio Medakovi\u0107eva istra\u017eivanja nacionalne umetnosti novijeg doba. Knjiga je zbir svih autorovih interesovanja, otkri\u0107a i tuma\u010denja nacionalne umetnosti. Zaokru\u017eiv\u0161i celinu tema, odnosno puteva i tragova, akademik Medakovi\u0107 je ukazao na \u0161iri kontekst tih pojava \u2013 istorijske i dru\u0161tvene prilike \u2013 a pojave i teme najuputnije za razumevanje srpskog baroka je grupisao i definisao koje od njih su klju\u010dne i koje su barokni stil odredile u svim njegovim osobenostima.<\/p>\n

Sam autor je u uvodnoj re\u010di Baroka kod Srba naveo da on predstavlja njegov nau\u010dni testament kad je re\u010d o srpskoj umetnosti i kulturi XVIII veka. Sa ovom knjigom je zavr\u0161io svoja istra\u017eivanja baroknog doba i ostavio ih, kako je sam zapisao, u nasle\u0111e nizu mla\u0111ih nau\u010dnika. Taj put uspe\u0161no je nastavio najpre prof. dr Miroslav Timotijevi\u0107, a danas i prof. dr Vladimir Simi\u0107 sa Katedre za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Oni su na temeljima istra\u017eivanja Dejana Medakovi\u0107a trasirali nove puteve tuma\u010denja i prezentacije srpske umetnosti barokne epohe.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n

\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"<\/p>\n<\/div>\n

\n

Pokrajinski zavod za za\u0161titu spomenika kulture : prvih 70 godina<\/h3>\n

Autori: Katarina Dobri\u0107, Miroslav Staji\u0107
\nIzdava\u010d: Pokrajinski zavod za za\u0161titu spomenika kulture, 2022.<\/span><\/p>\n

U monografiji \u201ePokrajinski zavod za za\u0161titu spomenika kulture – prvih 70 godina\u201c vi\u0161e od 70 godina uspe\u0161nog i plodnog rada Pokrajinskog zavoda za za\u0161titu spomenika kulture na za\u0161titi i obnovi kulturnog nasle\u0111a u Vojvodini i regionu predstavljeno je na 411 strana sa preko 580 fotografija i drugih priloga. Autori teksta su Katarina Dobri\u0107, istori\u010darka umetnosti i Miroslav Staji\u0107, novinar, urednik je Zoran Vapa. Kroz osnovni tekst po decenijama, uz izdvojene zna\u010dajne tematske celine i zanimljivosti sa opisom ilustracija, teku podaci o kompleksnom konzervatorskom poslu, od istra\u017eivanja i valorizacije, preko konzervatorskih radova do popularizacije i prezentacije kulturnog nasle\u0111a.<\/p>\n

U periodu od 1947. do 1951. godine doneta su prva 262 re\u0161enja o za\u0161titi kojima je obuhva\u0107eno preko 2.500 predmeta. Me\u0111u prvim utvr\u0111enim spomenicima kulture su, izme\u0111u ostalih, romanska bazilika Ara\u010da, manastir Bo\u0111ani, fru\u0161kogorski manastiri, tvr\u0111ave u Vr\u0161cu i Petrovaradinu, Obedska bara i Deliblatska pe\u0161\u010dara, ikonostasi Uspenske i Alma\u0161ke crkve u Novom Sadu, slika \u0110ure Jak\u0161i\u0107a \u201eUstanak Crnogoraca\u201c, rukopis operete \u201eKnez Ivo od Semberije\u201c kompozitora Isidora Baji\u0107a…<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n

\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"<\/p>\n<\/div>\n

\n

Otkrivanje Hilandara<\/h3>\n

Autor: Dejan Medakovi\u0107
\nVrsta gra\u0111e: nau\u010dna monografija
\nGodina: 2022
\nIzdava\u010di : Prometej, Pokrajinski zavod za za\u0161titu spomenika kulture, 2022
\nFizi\u010dki opis: 441 str. : ilustr. ; 25 cm<\/span><\/p>\n

U kakvom istorijskom trenutku na\u0161ega naroda sti\u017eu nas veliki vekovi ovog manastira? Opravdano se mo\u017eemo pitati, kakve duhovne poruke smo kadri da i\u0161\u010ditamo upravo danas, kada smo prinu\u0111eni da preispitamo svoje postojanje u ovom sukobljivom svetu \u010dije posledice snosimo sa tako mnogo li\u010dnog i op\u0161teg bola? Jer, celo na\u0161e nacionalno bi\u0107e te\u0161ko je ranjeno, ispresecana je njegova celovitost, oslabljena je biolo\u0161ka snaga, a nere\u0161ena pitanja koja odla\u017eu i ko\u010de na\u0161e smirivanje prete novim nesre\u0107ama. U takvom neredu koji podsti\u010de i umno\u017eava tzv. \u201eme\u0111unarodna pravda\u201d i sama sazdana na sumnjivim osnovama, treba se okrenuti ne prema obmanama ovog verolomnog trenutka, ve\u0107 prema onim vrednostima koje je proveravalo vreme, a manastir Hilandar je o njihovoj uzvi\u0161enosti svedo\u010dio punih osam vekova.<\/i><\/p>\n

Iako je proslava osam vekova manastira Hilandara doista upe\u010datljivo dokazala da je tematika vezana za ovo vi\u0161evekovno duhovno sredi\u0161te srpskog naroda gotovo neiscrpna, smatrao sam korisnim i svojom obavezom da i sam prilo\u017eim svoj skromni doprinos odazivaju\u0107i se pozivu Odbora za obele\u017eavanje ovog jubileja koji je i podstakao temu vezanu za \u0161ire nazvani nau\u010dni problem: \u201eOtkri\u0107e Hilandara\u201d. Upravo ova tema \u010dini i okosnicu ove moje knjige. U njoj sam sabrao i neke druge ranije objavljene radove kao svedo\u010danstvo mojih neprekidnih nastojanja da i sam doprinesem trajnoj obavezi na\u0161e nauke oko prou\u010davanja ovog manastira \u010dija je vekovna uloga nemerljiva u oblikovanju srpske duhovnosti. Ako sam u tome imalo uspeo, smatra\u0107u da sam ispunio svoj zadatak. Ovakva nada me je podstakla i ohrabrila da ovako sadr\u017eajno sklopljenu knjigu predam oceni na\u0161e javnosti.<\/i><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n

\"\"\"\"\"\"\"\"\"\"<\/p>\n<\/div>\n

\n

SPOMENICA Eparhije ose\u010dkopoljske i baranjske: 1991-2016<\/h3>\n

Izdavanje i proizvodnja: Eparhija ose\u010dkopoljska i baranjska, Pokrajinski zavod za za\u0161titu spomenika kulture, 2023<\/span><\/p>\n

Eparhija ose\u010dkopoljska i baranjska u saradnji sa Pokrajinskim zavodom za za\u0161titu spomenika kulture \u2013 Petrovaradin izdala je delo \u201eSpomenica Eparhije ose\u010dkopoljske i baranjske 1991-2016\u201c, koje je nastalo s namerom da se ne zaboravi istorija Srba i Srpske pravoslavne crkve na tim prostorima, uz osvrt na va\u017ene doga\u0111aje i promene u pomenutom periodu.<\/p>\n

Po blagoslovu tada\u0161njeg episkopa ose\u010dkopoljskog i baranjskog Lukijana, koji je tokom svog vi\u0161edecenijskog delovanja dao veliki doprinos u o\u010duvanju pravoslavlja, krajem 2015. godine zapo\u010det je rad na pripremi Spomenice povodom 25-ogodi\u0161njice Eparhije.<\/p>\n

Dejan Radovanovi\u0107, istori\u010dar umetnosti i Nedeljko Markovi\u0107, fotograf, zajedno sa sve\u0161tenstvom Eparhije, autori su ovog obimnog dela koje nam kroz nekoliko poglavlja daje prikaz stanja svih crkvenih zdanja podignutih na prostorima Baranjskog, Borovskog, Vukovarskog i Osije\u010dkog namesni\u0161tva.<\/p>\n

Katarina Dobri\u0107, istori\u010darka umetnosti, Ibro Saki\u0107, lektor i Ljubomir Maksimov, dizajner uradili su pripremu i realizaciju ovog reprezentativnog izdanja.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

Priznanja<\/h2>\n

Tokom decenija, Pokrajinski zavod je za svoju izdava\u010dku delatnost dobio mnogobrojne nagrade i priznanja na sajmovima i manifestacijama u zemlji i inostranstvu.<\/p>\n

2023. godine, Pokrajinski zavod, zajedno sa saradnicima, Izdava\u010dkom ku\u0107om \u201ePrometej\u201c, Arhivom Vojvodine i Vukovom zadu\u017ebinom, oven\u010dan je Specijalnom nagradom, na jubilarnom stotom Novosadskom sajmu knjiga, koja je dodeljena za sabrana dela Dejana Medakovi\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eGra\u0111a za prou\u010davanje spomenika kulture Vojvodine\u201c Po\u010detak rada na bogatoj izdava\u010dkoj delatnosti Pokrajinskog zavoda za za\u0161titu spomenika kulture, kao va\u017enog dela na\u0161e delatnost, vezuje se za 1957. godinu i pokretanje nau\u010dno-stru\u010dnog \u010dasopisa pod nazivom \u201eGra\u0111a za prou\u010davanje spomenika kulture Vojvodine\u201c. Ovaj godi\u0161njak, nastao iz potrebe da se na jednom mestu prikupe i od zaborava sa\u010duvaju […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3728,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"class_list":["post-4109","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pzzzsk.rs\/sr-latn\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4109","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pzzzsk.rs\/sr-latn\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/pzzzsk.rs\/sr-latn\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pzzzsk.rs\/sr-latn\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pzzzsk.rs\/sr-latn\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4109"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/pzzzsk.rs\/sr-latn\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4109\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4119,"href":"https:\/\/pzzzsk.rs\/sr-latn\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4109\/revisions\/4119"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pzzzsk.rs\/sr-latn\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3728"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pzzzsk.rs\/sr-latn\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4109"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}